Vodič
Obračun zarada: bruto, neto, doprinosi i PPP-PD prijava
Bruto 1, bruto 2 i neto, porez od 10%, doprinosi i PPP-PD prijava, sa celim obračunom na primeru za 2026.
Zarada se obračunava u dva koraka: na neto se dodaju porez i doprinosi zaposlenog i dobija se bruto 1, a na bruto 1 se dodaju doprinosi poslodavca i dobija se bruto 2, ukupan trošak firme. Isti lanac radi i unazad, od ugovorenog bruta do iznosa koji zaposleni dobija na račun. Stope, neoporezivi iznos i granice osnovice u nastavku su parametri za 2026, a ceo obračun je razložen na primeru neto zarade od 100.000 dinara. Za sopstvene iznose izračunajte bruto i neto zaradu u kalkulatoru. Posle obračuna sledi prijava PPP-PD, koja se podnosi elektronski najkasnije na dan isplate zarade.
Šta je važno da znate
- Zarada ima tri nivoa: neto (ono što radnik dobija na račun), bruto 1 (neto plus porez i doprinosi zaposlenog) i bruto 2 (ukupan trošak poslodavca). Vlasnika najviše zanima bruto 2, jer je to prava cena zaposlenog.
- Na zaradu se plaća porez od 10% i doprinosi zaposlenog od 19,90% (PIO 14%, zdravstveno 5,15%, nezaposlenost 0,75%), a poslodavac povrh toga plaća još 15,15% (PIO 10%, zdravstveno 5,15%). Zbirno na PIO ide 24%, na zdravstveno 10,3%, dok doprinos za nezaposlenost snosi samo zaposleni.
- Neoporezivi iznos od 34.221 dinar u 2026. umanjuje samo porez, ne i doprinose. Doprinosi se računaju na pun bruto, pa je čest nesporazum da neoporezivi deo smanjuje i njih, a ne smanjuje.
- Za neto zaradu od 100.000 dinara bruto 1 je 137.772 dinara, porez 10.355, doprinosi zaposlenog 27.417 i doprinosi poslodavca 20.872, pa je bruto 2 158.644 dinara.
- U obrnutom smeru, kod bruto 1 zarade od 100.000 dinara porez je 6.578, doprinosi zaposlenog 19.900, neto 73.522, a bruto 2 iznosi 115.150 dinara.
- Doprinosi imaju najnižu i najvišu osnovicu: 51.297 i 732.820 dinara za 2026. Ispod najniže osnovice ipak se plaćaju na 51.297, a iznad najviše se zaustavljaju na 732.820. I na minimalnu zaradu plaćaju se porez i svi doprinosi, po istim pravilima.
- Prijava PPP-PD podnosi se, a porez i doprinosi plaćaju najkasnije na dan isplate zarade, a zaposleni mora biti prijavljen na obavezno socijalno osiguranje preko CROSO pre prvog radnog dana. Kašnjenje donosi zateznu kamatu i kazne.
- Obračun u ovom vodiču je standardni, bez olakšica. Za pojedine grupe novozaposlenih postoji povraćaj dela poreza i doprinosa, koji smanjuje stvarni trošak zaposlenog.
| Stavka | Kako se dobija | Primer: neto 100.000 RSD |
|---|---|---|
| Neto zarada | Iznos koji zaposleni dobija na tekući račun | 100.000 RSD |
| Porez na zaradu | 10% na bruto 1 umanjen za neoporezivih 34.221 RSD | 10.355 RSD |
| Doprinosi zaposlenog | 19,90% od bruto 1 (PIO 14%, zdravstveno 5,15%, nezaposlenost 0,75%) | 27.417 RSD |
| Bruto 1 | Neto plus porez plus doprinosi zaposlenog | 137.772 RSD |
| Doprinosi poslodavca | 15,15% od bruto 1 (PIO 10%, zdravstveno 5,15%) | 20.872 RSD |
| Bruto 2 | Bruto 1 plus doprinosi poslodavca, ukupan trošak firme | 158.644 RSD |
Kako mi to radimo
- 01 Prikupljanje podataka Od vas preuzimamo podatke o zaradama, satnici, bolovanjima, odsustvima i eventualnim obustavama za svakog zaposlenog.
- 02 Obračun zarada Izračunavamo neto, bruto 1 i bruto 2 sa svim porezima i doprinosima, vodeći računa o neoporezivom iznosu i propisanim najnižoj i najvišoj osnovici.
- 03 Prijava PPP-PD Sastavljamo prijavu PPP-PD za sve zaposlene obuhvaćene isplatom, podnosimo je elektronski Poreskoj upravi preko portala ePorezi najkasnije na dan isplate i pribavljamo odobreni identifikacioni broj prijave (BOP).
- 04 Nalozi za isplatu Pripremamo naloge za prenos neto zarada, poreza i doprinosa, kao i eventualnih administrativnih zabrana, obustava i kredita.
- 05 Evidencija i prijave Vodimo evidenciju, izdajemo obračunske listiće zaposlenima i pratimo prijave i odjave na obavezno socijalno osiguranje preko CROSO.
Česta pitanja
Koliko poslodavca košta zaposleni sa neto zaradom od 100.000 dinara?
Ukupan trošak, odnosno bruto 2, iznosi 158.644 dinara mesečno. Bruto 1 je 137.772 dinara, u okviru kog su porez od 10.355 i doprinosi zaposlenog od 27.417 dinara, a poslodavac povrh bruta 1 plaća doprinose od 20.872 dinara. Za druge iznose izračunajte bruto i neto zaradu u kalkulatoru.
Koliki je neoporezivi deo zarade u 2026?
Porez od 10% ne plaća se na celu zaradu, već samo na deo iznad 34.221 dinar mesečno. Taj neoporezivi iznos važi samo za porez, ne i za doprinose, i primenjuje se tokom cele 2026. godine.
Koje stope poreza i doprinosa važe na zarade u 2026?
Porez na zaradu je 10%. Zaposleni dodatno plaća doprinose od 19,90% (PIO 14%, zdravstveno 5,15%, nezaposlenost 0,75%), a poslodavac povrh toga plaća još 15,15% (PIO 10%, zdravstveno 5,15%).
Koje su najniža i najviša osnovica doprinosa za 2026?
Doprinosi za 2026. obračunavaju se u rasponu: najniža mesečna osnovica je 51.297 dinara, a najviša 732.820 dinara. Ako je zarada ispod najniže osnovice, doprinosi se ipak plaćaju na 51.297 dinara, a iznad najviše se zaustavljaju na 732.820 dinara.
Koliki je minimalac u 2026?
Minimalna cena rada za 2026. je 371 dinar neto po radnom satu. Pošto se broj radnih sati razlikuje po mesecima, mesečni neto minimalac kreće se otprilike od 59.360 do 68.264 dinara, u proseku oko 64.554 dinara. I na minimalac se plaćaju porez od 10% i svi doprinosi.
Do kada moram da podnesem PPP-PD i platim poreze na zaradu?
Prijava PPP-PD podnosi se, a porez i doprinosi plaćaju, najkasnije na dan isplate zarade. Zaposleni mora biti prijavljen na obavezno socijalno osiguranje preko CROSO pre početka rada. Kašnjenje sa prijavom ili plaćanjem donosi zateznu kamatu i kazne.
Kako u praksi izgleda prijava PPP-PD?
Za svaku isplatu zarade podnosi se prijava PPP-PD u kojoj su, po zaposlenom, iskazani vrsta prihoda, bruto iznos, porez i doprinosi. Prijava se podnosi elektronski Poreskoj upravi preko portala ePorezi, a kao potvrda se dobija odobreni identifikacioni broj prijave (BOP). Rok je dan isplate, kada se plaćaju i porez i doprinosi, pa se u praksi prijava priprema pre nego što novac krene ka zaposlenima.
Zvanični izvori
Propisi, rokovi i postupci na ovoj stranici provereni su prema izvorima nadležnih organa.
- Zakon o radu Pravno-informacioni sistem Republike Srbije
- Kako podneti prijavu na obavezno socijalno osiguranje Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja
Kako osnovati firmu
Vodič kroz osnivanje firme u Srbiji: izbor pravne forme, registracija u APR i prve obaveze.
Pročitajte višePaušalac, preduzetnik ili d.o.o.
Pregled tri pravne forme u Srbiji (paušalni preduzetnik, preduzetnik na poslovne knjige i d.o.o.) upoređene po odgovornosti, oporezivanju, knjigovodstvu i kapitalu, da biste izabrali formu koja vam se najviše isplati.
Pročitajte višeOtvaranje firme za strance
Poseban postupak za strane osnivače: dokumentacija, APR, fizički KES, banka i obavezan dolazak u Srbiju.
Pročitajte višeTražite novog knjigovođu?
Pošaljite pravnu formu, broj zaposlenih i okviran broj dokumenata. Odgovaramo u roku od jednog radnog dana.